
U Srbiji će se od 15. februara primenjivati novi iznosi akciza, usklađeni sa godišnjim indeksom potrošačkih cena za 2025. godinu, objavljeno je u Službenom glasniku.
Povećanje se odnosi i na naftne derivate i drugu akciznu robu – cigarete, alkoholna pića, kafu, a prvi put i na prirodni gas za krajnju potrošnju. Ovaj namet za vozila na gas iznosiće 1.264,61 dinara po megavat-času, odnosno 72,96 dinara po megavat-satu za grejanje.
Istovremeno će akciza na bezolovni benzin iznositi 72 dinara po litru, dok će za olovni benzin biti 76,55 dinara po litru. Za tečni naftni gas predviđena je akciza od 56,23 dinara po kilogramu, dok će za biogoriva i biotečnosti iznositi 66,99 dinara po litru. Akciza na kerozin biće 86,31 dinar po kilogramu, a na gasna ulja 74,04 dinara po litru.
Ono što najviše zanima vozače jeste da li će se nova akciza automatski odraziti na cenu goriva u maloprodaji ili ne. Odnosno da li će ovaj ceh preuzeti na sebe država ili sami trgovci, ili će se ipak gorivo u nekom procentu skuplje prodavati na pumpama zbog novih državnih nameta.
Svako usklađivanje akciza sa godišnjim indeksom potrošačkih cena ne znači i automatsko poskupljenje svih proizvoda koji su u ovoj kategoriji, pre svega goriva, jer koliko će se platiti po litru na pumpi, još uvek odlučuje država.
Gorivo se do prošlog petka prodaje po cenama višim za tri dinara za evrodizel i za oko dinar za benzin, budući da je u odnosu na prethodnu nedelju za toliko poskupelo. Kako stvari stoje, cena nafte je porasla za oko 1,5 odsto, dok su tržišta nastavila da procenjuju rizike u vezi sa snabdevanjem, pre svega zbog situacije oko Irana. Skok cene crnog zlata je posledica eskalacija tenzija između dve zemlje koja je navela tržišta da razmotre rizike u vezi sa mogućnošću da Vašington u većoj meri sprovede sankcije na iransku naftu, na šta bi vlasti u Teheranu mogle da presretnu tankere kroz Ormuski moreuz.
Gorivo je u Srbiji već tradicionalno među najskupljim u regionu, pre svega zbog visokih državnih nameta uključujući akcize i PDV od 20 odsto koji zajedno čine značajan deo maloprodajne cene, pri čemu su akcize na dizel među najvišim u Evropi. Inače, dominantan deo budžetskih prihoda dolazi direktno od akciza.
Uporedna tabela pokazuje da je benzin i dalje od Srbije skuplji u Grčkoj i u Albaniji. U Grčkoj litar benzina košta od 205,6 do 223 dinara, dok je dizel 199,75 dinara, dakle skuplji je od našeg za 28,6 dinara, a evrodizel za 3,75 dinara.
U Albaniji je litar benzina 206,8 a dizela 210,3 dinara.
Najjeftinije gorivo se kupuje u Severnoj Makedoniji, i to benzin za 138 dinara, dakle 39 dinara jeftinije nego kod nas, a evrodizel košta 127,44 dinara i jeftiniji je za čak 68,56 dinara. Jeftinija od Srbije je i Mađarska, gde benzin košta 172,28, a evrodizel 177 dinara, u BiH litar benzina može da se toči za 138,06 dinara, a evrodizel za 136,88 , dakle, benzin je kod njih jeftiniji za 38,4, a dizel za 59,12 dinara.
Skuplji benzin od Srbije ima Rumunija – 179,36 dok je dizel 186,44 dinara.
Inače, Vlada Srbije je krajem januara produžila Uredbu o ograničenju cene goriva za još dva meseca. Uredbom je predviđeno da se najviša maloprodajna cena sa porezom na dodatu vrednost utvrđuje za dizel i benzin na osnovu prosečne veleprodajne cene uvećane za 20 dinara po litru.